Aerodrom u Bihaću, Kraljevu, Užicama, Nikšiću… neki su sa kojih će građani regije moći putovati u budućnosti, ukoliko se ostvare planovi vlasti i privuku investitori, dok su u toku radovi na proširenju većih aerodroma, prvenstveno onih u Hrvatskoj.

Razvoj civilnog zračnog saobraćaja cilj je zemalja u regiji, koje bi narednih godina trebale postati bogatije za nekoliko novih aerodroma za prevoz putnika, ulaganje i izgradnjom već postojećih vojnih i sportskih aerodroma.

Tako je Vlada Srbije donijela odluku o formiranju preduzeća Aerodromi Srbije, a prvi njegov zadatak bit će uspostavljanje civilnog zračnog saobraćaja na Aerodromu Morava kod Kraljeva.

„Postupak registracije preduzeća je u toku. Preduzeće bi pružalo pomoć i bilo inicijalni operater na svim aerodromima na kojima bi se stekli uslovi za odvijanje javnog avio-prevoza, do potpunog osposobljavanja i preuzimanja aerodroma od strane investitora“, kažu iz Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije.

U opremanje Aerodroma Morava do sada je uloženo deset miliona eura. Kako najavljuju iz Ministarstva, na ovom aerodromu će moći odmah letjeti ATR-72, avion za 72 putnika, a kojim trenutno raspolaže Air Serbia.

„Nakon dodatnog opremanja aerodroma, možda već krajem ove i tokom sledeće godine, na Aerodrom Morava će moći da sleću svi avioni iz flote Air Serbie“, saopćeno je nedavno iz Ministarstva.

Osim Aerodroma Morava, radi se i na osposobljavanju aerodroma Ponikve kod Užica. Gradonačelnik Užica Tihomir Petković prošle sedmice je izjavio da će zračni saobraćaj veoma brzo biti osposobljen „u nekom užem obimu“.

Za njega su zainteresirani i investitori iz Saudijske Arabije, međutim, direktor Aerodroma Ponikve Saša Savić kazao je da je još nezahvalno pričati o takvom ulaganju, budući da je i ranije bilo sličnih obećanja iz drugih zemalja, koja se nisu ostvarila.

Za Bihać 18 miliona eura

Od interesa investitora ovisi i sudbina drugih aerodroma u Srbiji, poručuju iz Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

„Sledeći u nizu bi mogli biti Aerodrom Sombor i Aerodrom Novi Sad, koji poseduju plansku ili tehničku dokumentaciju, te Aerodrom Zrenjanin“, dodaju.

Sredstva su problem i kada je u pitanju obnova sportskog aerodroma Golubić u Bihaću, u Bosni i Hercegovini, koji bi trebao biti osposobljen za prevoz putnika.

Planirano postavljanje kamena temeljca prošle sedmice, čemu je trebao prisustvovati i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, nije se desilo. Gradonačlenik Bihaća Emdžad Galijašević objasnio je da do toga neće ni doći sve dok ne bude uplaćen obećani novac od Vlade entiteta Federacija Bosne i Hercegovine na račun Javnog preduzeća Aerodrom Bihać.

Ovo preduzeće osnovano je u decembru prošle godine, a Grad Bihać bi u narednih nekoliko godina trebao dobijati po milion eura iz budžeta Federacije, što je najavio i federalni premijer Fadil Novalić.

Planirano je da se sredstva osiguraju od naplate civilnih letova preko Bosne i Hercegovine.

„Postoji i veliki interes privatnih kompanija koje se bave upravljanjem i izgradnjom aerodroma. Već smo otvorili razgovore s predstavnicima jedne turske kompanije“, rekao je gradonačelnik Galijašević.

Cjelokupna investicija za izgradnju aerodroma košta oko 18 miliona eura, a prvo bi se trebala asfaltirati pista i urediti za prihvat aviona sa 72 putnika.

Nikšić: 200.000 putnika godišnje

Ovakve ART avione primat će i aerodrom Kapino Polje u Nikšiću, u susjednoj Crnoj Gori, a vlasti ove opštine najavljuju izgradnju putničkog terminala kapaciteta 200.000 putnika godišnje. Izgradnja aerodroma počela je prije nekoliko godina, a do sada je urađeno dosta posla.

„Uz pomoć Vlade Crne Gore, travnata pista zamijenjena je asfaltnom, dužine 1.450 metara i širine 30 metara, izgrađena je spojnica od piste do hangara, rekonstruisan je i prilazni put te hangar površine 1.926 metara kvadratnih, u okviru kojeg se nalaze kancelarijske prostorije, učionica i tri sobe za prenoćište, a izgrađen je i jedan manji ugostiteljski objekat“, objasnio je Dragan Perović, potpredsjednik Opštine Nikšić.

Aerodrom može primiti ATR i manje avione, a predviđen je za komercijalne letove, transfer brze pošte i taksi avione. U rekonstrukciju ovog aerodroma do sada je uloženo oko tri miliona eura, a postoje i zainteresirani investitori.

„Aerodrom Kapino Polje treba da bude veza sa susjednim gradovima koji imaju heliodrome. U toku je izrada projektne dokumentacije za izgradnju putničkog terminala kapaciteta 200.000 putnika godišnje“, naveo je Perović.

Radovi na izgradnji aerodroma, između ostalog kontrolnog tornja i upravne zgrade, finasirani su i sredstvima Prekograničnog programa Evropske unije IPA Adriatic, u okviru projekta „Prekogranično aero umrežavanje“ (CAN).

U njemu učestvuju partneri iz šest država u jadranskom regionu – Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Italije i Crne Gore – koji žele ojačati i povezati male aerodrome u jadranskom području.

Radovi u Zagrebu i Dubrovniku

S druge strane, veliki, već postojeći aerodromi u Hrvatskoj trenutno se proširuju, prvenstveno međunarodni u Zagrebu.

Oleg Butković, ministar prometa, pomorstva i veza Hrvatske, rekao je prije nekoliko dana da bi projekt proširenja i preuređenja ovog aerodroma trebao biti gotov do kraja godine, a prvi putnici se očekuju u proljeće 2017. godine. Ukupna investicija je 331 miliona eura, od čega 243 miliona eura odlazi na dizajn i izgradnju novog putničkog terminala od 65.000 metara kvadratnih.

Radovi su u toku i na aerodromu u Dubrovniku, turističkom biseru na jugu Jadrana, gdje osam od deset turista stiže zrakom. Njegova važnost je ogromna, jer do Dubrovnika ne vodi ni željeznica, ni autocesta.

Direktor ovog aerodroma Roko Tolić kazao je da napreduju radovi na zgradi putničkog terminala, koja je dobila svoje završne konture, a potrebno je i renovirati piste, što će potrajati nekoliko godina.

Izvor: Al Jazeera